Stiže nam Noć vještica i produljeni vikend - prilika za istraživanje mračne turističke ponude i upoznavanje nekih od najjezivijih legendi i lokacija mračnog turizma u Hrvatskoj
Bliži se Halloween. Mnoge zapadnjačke kulture ga obilježavaju 31. listopada, nazivaju ga još i Noć vještica. Za neke Hrvate Halloween znači još jednu podvalu konzumerističke globalizacije, dok je drugima prilika za zabavu i veselje bez obzira na mračnu prirodu te obljetnice.
Mračna priroda Noći vještica potječe iz keltske kulture gdje posljednji dan listopada označava kraj ljeta i priprema zimnice
U noći tog dana nestaju granice između svijeta živih i mrtvih. Ritualima izrezivanja povrća tjeramo duše mrtvih kako bismo što ugodnije preživjeli kratke mračne dane duge zime.
Halloween povezujemo s Amerikom iako potječe iz Irske. Rezbarenje bundeva, doduše, zbilja dolazi iz Amerike - Irci su rezbarili repe kojih je na otoku bilo u izobilju, dok u Sjevernoj Americi bolje uspijeva buča. Gotovo 70 tisuća tona bundeve se potroši u SAD-u samo za Halloween.
Bundeve se u sve većoj količini troše i u Hrvatskoj. Teško je odoljeti aromatičnom mesnatom povrću koje police trgovina i štandove na placevima oboji u tople nijanse jeseni. Bundeva, buča ili tikva, riječi koje se mekano kotrljaju s jezika najavljujući slasne trenutke uživanja u mnogim bučinim tradicionalnim receptima za pripremu okusom bogatih jela.
U 2019. smo proizveli oko pet tona bundeve, što bi jedva namirilo potrebe 7% Amerikanaca u Noći vještica, ali buča kod nas nije popularna zbog Halloweena i rezuckanja na Noć vještica, već kao izuzetno hranjiva namirnica čiji uzgoj i konzumacija su obilježje autohtone kontinentalne kuhinje. Posebnu vrijednost ima uljna buča pa je i bučino ulje iz malih obiteljskih uljara sve popularnije i sve značajniji dio kontinentalne turističke gastro ponude.
Hrvatski kontinent se može pohvaliti mnogim jesenskim manifestacijama u čast ovom slikovitom povrću s desetljećima tradicije - mjere se tada veličine uzgojenih buča, slast pripremljenih jela i dugovječnost recepata, primjer Festival tikvi u Varaždinu
Tikve nemaju veze s mračnim turizmom, ali Halloween nudi atraktivne datume za mračna putovanja sve većeg broja poklonika ove jezive turističke niše.
Sve što budi strah i jezu, može biti proizvod mračnog turizma, a Hrvatska itekako svoje adute za zaljubljenike u crnjake ima. Na obroncima Medvednice u Noći vještica odvija se jedno događanje koje možemo svrstati u proizvod mračnog turizma u širem kontekstu.
Duhovi Sljemena je naziv zabavne utrke u Noći vještica u kojoj mogu sudjelovati timovi i pojedinci u dobroj formi, ali i oni koji to nisu, kao i djeca u posebnoj Casper kategoriji. Najmlađe, naravno, nećemo pustiti da sami lutaju u večernjim satima podno Sljemena, već su u pratnji odraslih. Utrka podrazumijeva natjecanje, a natjecanje vremenska ograničenja i kontrolne točke na kojima se skupljaju bodovi. Posebnost utrke Duhovi Sljemena je da su maske poželjne i donose dodatne bodove. Iako izgleda prilično zabavno, jezivi aspekt ove utrke teško ćemo zanemariti kada u Noći vještica u mrklom mraku medvedničke šume susretnemo neko od maskiranih lica drugih trkača. Ili možda pravih vještica?
Mračne atrakcije uključuju tematske parkove i ture koji na zabavan način oživljavaju mistične priče iz lokalne tradicije, ali i mjesta stradanja i patnji poput poprišta bitaka, mučenja i masovnih pogubljenja
Kao primjer za zabavne mračne atrakcije bismo mogli navesti poznate turističke ture Gornjogradske coprnice u Zagrebu ili Mračna strana srednjovjekovnog Šibenika.
Turiste koje na putovanje vodi fascinacija mračnim možemo podijeliti u nekoliko kategorija - od blijedih preko sivih do crnih, ovisno o mjeri u kojoj ih fascinira smrt i morbidno. A ta mjera ih vodi u tamnice i zatvore, na groblja, mjesta ratnih sukoba i genocida, kao i na lokalitete koji su povezani s različitim stradanjima i patnjama. Kada pričamo o fascinaciji smrću i ona može biti motivirana različito - najčešće je ipak u pitanju suosjećanje - primjerice posjet logorima smrti često je motiviran vezom sa stradalima, bilo da se radi o obitelji, poznanstvu ili nacionalnoj povezanosti.
U Hrvatskoj je mračni turizam u razvoju, ali sve je više mračnih destinacija koje privlače mračne turiste i motiviraju one konvencionalne na istraživanje mračnih elemenata destinacije
Na stranicama Dark Tourism izlistane su lokacije u Hrvatskoj koje su zavijene u crno - među njima su uglavnom simboli Domovinskog rata i stradanja u II. Svjetskom ratu pa se kao destinacije hrvatskog mračnog turizma posebno ističu Vukovar, Jasenovac, Goli otok, Vis, Pula…
Da, ratne patnje privlače mnoge - najpopularnija dark turistička atrakcija (ma koliko to bizarno zvučalo) na svijetu je država Poljska i logor Auschwitz.
Međutim, mnoge turiste koje bismo mogli svrstati među mračne, fasciniraju pučki mitovi i legende. Ponuda mračnog turizma je ukorijenjena u kulturno-povijesnoj baštini nekog kraja, a razvoj mračnih turističkih proizvoda doprinosi diverzifikaciji turističke ponude i produljenju turističke sezone. Jesenski praznici i Noć vještica možda su najbolji dani u godini za posjet mračnim destinacijama, s dodatnom dozom jeze koju nude sve kraći vlažni jesenji dani i maglovita prijepodneva.
U Hrvatskoj je najbogatiji jezom Zagreb. Groblje Mirogoj spada među najljepša europska posljednja počivališta - groblja su česte točke interesa mračnih turista. Puno jezivija mračna atrakcija nadomak Zagreba je sanatorij Brestovac koji se nalazi usred Medvednice i nekada je bio moderni lječilišni kompleks za oboljele od tuberkuloze. Mnogo je korisnika te bolnice skončalo među njenim zidovima zbog čega, danas napušteno i ruševno zdanje, slovi kao mjesto kojim lutaju duše umrlih pacijenata.
Muzej torture u Zagrebu koji je, nažalost, zatvorio svoja vrata i nalazio se u blizini Krvavog mosta (jeziv naziv ulice) bio je poseban u ovom dijelu Europe s više od 70 naprava za mučenje i pogubljenja. Mistični Zagreb krije još mnoštvo drugih lokacija za mračnofile
Uz mnoge hrvatske dvorce vežu je sablasne legende pa produljeni vikend Svih svetih može biti idealan za izlete i istraživanje jezive povijesti domovine. Veliki Tabor u Zagorju, Prandau-Normann u Valpovu, Podolje u Samoboru, Kerestinec, tek neki su od dvoraca koji izazivaju žmarce.
Poput Rumunjske koja je čest odabir mračnih putnika, Hrvatska ima svoje vampire. Prvi vampirski zapis na našem tlu potječe još iz 15. stoljeća s otoka Pašmana. U njemu se doduše umrla i oživjela otočanka Priba ne naziva vampiricom, ali nanosi štetu živima zbog čega ju se smatra pretečom mita.
Najslavniji hrvatski vampir je stanoviti Jure Grando koji je u 17. stoljeću viđen da šeta selom u noći poslije vlastitog sprovoda. Kasnije se mnogim svojim suseljanima ukazivao noću, a njegovo kucanje na vrata je najavljivalo smrt domaćina. Maleno selo Kringa je bilo opsjednuto i u smrtnom strahu punih 16 godina, sve dok se seljani nisu ohrabrili, otvorili grob štrigana Jure i odrubili mu glavu iz drugog pokušaja. Jedna od legendi kaže da su prvi put kada su otvorili grobnicu zatekli rumeno lice Jure u jezivom smiješku pa se razbježali, dok su drugi put uspjeli skupiti hrabrost zahvaljujući konzumaciji povelike količine domaćeg vina.
U Kringi, 5 kilometara udaljenoj od Tinjana, postojao je Muzej vampira Jure Granda. Kringa, mjesto koje sigurno ne želite posjetiti, slogan je koji je ovo mjestašce s tek tristotinjak stanovnika ucrtao na turističke karte, ali Muzej je trenutno zatvoren. Možda Grande ima prste u tome?
Priču o Juri Grandu prvi je zapisao jedan Slovenac i to 1689., ranije nego što datiraju zapisi o vampirima u Rumunjskoj pa se Jure smatra prvim europskim vampirom. Opis domaćeg vampira prikazuje štriguna kao seksualno aktivnog cinika, koji svojom zagrobnom zločestoćom prkosi svjetovnoj vlasti, a posebno crkvenoj vlasti.
Mnogi kasniji književni i filmski vampiri su upravo takvi pa, ako ste ljubitelj ovog žanra, ili su takvi vaši gosti, znate kamo se / ih zaputiti u jezive dane ispraćaja ljeta ususret dugoj hladnoj zimskoj noći.
Prijavi se
Prijavi se
Prijavi se
Solarne elektrane u kućanstvu za početnike - otkud i kako krenuti?
Apartmanija.hr prijava
