Planinski turizam: Na moru sve veće gužve i vrućine, hajdemo u planine

O planinskom turizmu se kod nas malo priča. Nije samo na ovim prostorima podcijenjen njegov potencijal - rijetki su podaci o njegovoj veličini i utjecaju na globalnoj razini, tvrdi novi izvještaj UNWTO-a.

S druge strane, planinski turizam sve važniji je motiv putovanja s 9 do 16% međunarodnih dolazaka širom svijeta. U 2019. godini je zbog neodoljive privlačnosti planinskih vrhunaca putovalo između 195 i 375 milijuna turista.

Planine su dom za 1,1 milijardi ljudi što je oko 15% populacije na svijetu, od kojih mnogi pripadaju najsiromašnijim i najizoliranijim zajednicama na svijetu. Istovremeno privlače turiste koji ne troše novac olako, već su zainteresirani za prirodne vrednote i aktivan odmor uz prakticiranje sportskih aktivnosti kao što su hodanje, penjanje i zimski sportovi.
 

Živopisna lokalna kultura planinskih područja i bioraznolikost neodoljiv su mamac za sve veći broj turista

Manja sezonalnost i veći udio domaćeg turizma

"Razumijevanje i kvantificiranje planinskog turizma” je najnoviji izvještaj UNWTO-a čiji cilj je bolja analiza ove turističke niše u svrhu planiranja i iskorištavanja potencijala planinskog turizma na dobrobit lokalnih zajednica uz očuvanje njihovih prirodnih resursa i kulture.

Važnost razvoja planinskog turizma nije samo u gospodarskom razvoju odredišta u kojima, kako smo ranije spomenuli, živi najviše izoliranih ljudskih zajednica na rubu siromaštva, već i u potencijalu cjelogodišnjeg turizma kojeg većina planinskih odredišta ima, kao i u snažnom udjelu domaćeg turizma u planinskim područjima.
 

52% planinskih destinacija nudi cjelogodišnja iskustva, 29% zimski turizam, dok 19% vrhunac turističke sezone doživljava u ljetnim mjesecima

Najpopularnije aktivnosti su pješačenje i planinarenje koje slijedi ponuda eko i ruralnog turizma, pa zimski sportovi. Najveći broj turista u planinskim područjima dočeka Azija i Pacifik, Europa je najpopularnija kad su u pitanju skijališta.



60% planinskih destinacija podjednako posjećuju strani i domaći turisti, 30% uglavnom domaći, 10% uglavnom stranci. Motivi koji ne uključuju ekstremne aktivnosti su: kampiranje, cikloturizam, lovni i ribolovni turizam, gastronomija, jahanje, razgledavanje, promatranje ptica i divljeg života.
 

Planinska područja su odmah iza obala i otoka po svojoj popularnosti kao turistička odredišta

Najplaninskije zemlje po postotku teritorija pod planinama:

1. Butan - 98,8%
2. Tadžikistan - 91,9%
3. Kirgistan - 90,7%
4. Lesoto - 90,5%
5. Crna Gora - 89,3%
6. Armenija - 85,9%
7. Sjeverna Makedonija - 85,5%
8. Švicarska - 83,6%
9. Libanon - 81,1%
10. Nepal - 80,7%

Na toj listi, Hrvatska se nalazi negdje na 64. mjestu, iza susjednih Slovenije, Bosne i Hercegovine i Srbije.

Po prosječnoj nadmorskoj visini, 58. smo na listi s 331 metar prosječne nadmorske visine. Zanimljivi smo turistima koji posjećuju planinska područja, ponajviše zbog izuzetne bioraznolikosti naših gorja i planina, šumskog bogatstva i kulturne ostavštine.

Planinski turizam kao inspiracija arhitektima

Zemlje koje svojim planinskim predjelima najviše motiviraju turiste na posjet su Peru i Austrija kod kojih planinski turizam privlači 60% turističkog prometa. Između 40 i 60% turističkih dolazaka u planinskom turizmu ima Švicarska. Postoci su kod nas još zanemarivi, premda je taj potencijal ogroman. Infrastruktura se konstantno razvija. Najnoviji primjer je nagrada koja je dodijeljena riječkom arhitektu Ivanu Juretiću i Hrvatskom planinarskom savezu za inovacije i održivost u arhitekturi na Danima arhitekata održanima u Zadru od 20. do 22. travnja 2023. godine.

Planinarsko sklonište Ždrilo (Foto: Marko Lujić)

Juretić je svoju ljubav prema planinama utjelovio projektiranjem dojmljivih planinasrkih skloništa među kojima su najljepši Miroslav Hirtz na Bijelim stijenama, Ždrilo i Šugarska duliba na obroncima Južnog Velebita. Ta skloništa privlače planinare širom svijeta, savršeno se uklapaju u okoliš i osiguravaju funkcionalnost za udoban boravak u naručju planina. Juretić je i autor obnovljene Rossijeve kolibe i planinarskog doma Hahlić.

Planinarsko sklonište na Kremenjaku

Kremenjak na Učki je iduća lokacija koja će biti oplemenjena novim planinarskim skloništem Ivana Juretića. Bit će to promatračnica za ptice zanimljivog dizajna, inspirirana izgledom gnijezda i jaja u njemu.

U Hrvatskoj ima oko 160 planinarskih domova, kuća i skloništa. Usporedbe radi, u susjednoj Sloveniji ih je oko 170, a u Austriji više od 240. Iako susjedne zemlje obuhvaćaju alpska područja viših nadmorskih visina, hrvatski dio Dinarida s planinama Dinarom, Velebitom i Biokovom, da spomenemo samo one najviše, savršeno je za planiranje razvoja planinskog turizma upravo zbog toga što visine nisu ekstremne pa može privući širu supinu turista zaljubljenika u planine. Posebnost naših planina je pogled na more i tisuću otoka koji plutaju njime s naše strane jadranske obale. 

Mnogi su pisci pisali o planinama. Planine su oduvijek inspiracija i sklonište od nevoljenih vremena. Vremena koja se ćute srcem i želucem, nepoznatim osjetilima. Planinski turizam nije pozivnicama hordama turista i masama, već luksuz obiljžen mirom i posebnošću koje ne možeo pronaći u dolinama. Na planini smo bliže oblacima, u sedmom nebu, ili negdje nadomak njega.

"Na Velebitu sam se često susretao licem u lice s oblacima. Koji su me put znali otjerati s planine. Što ću ovdje, mislio sam, kad ništa ne vidim. Kasnije sam shvatio da ne moram uvijek gledati očima", iz Priručnika za hodače Ede Popovića.