Puna vitamina C i niza korisnih sastojaka, bazga je savršena za ublažavanje simptoma proljetnih alergija i drugih tegoba. Sirup od bazge je najčešći način pripreme, koji može biti i sastojak osvježavajućeg koktela
Bazga je listopadni rod grmova i niskog drveća koji broji više vrsta okupljenih pod latinskim nazivom Sambucus. Još jedan od čestih naziva za bazgu je zova i baš kao da nas zove, upravo sad na izmaku svibnja, s netom procvjetalih grana punih dražesnih pupova očaravajućeg mirisa.
Bazgu je teško ne primijetiti i ne namirisati po travnatim puteljcima probujalog kontinenta - ova je biljka rasprostranjena diljem sjeverne hemisfere svijeta, a najbolje uspijeva u sjevernijim krajevima Hrvatske jer uživa na temperaturama od 7 do 15 prosječnih stupnjeva.
Poznato je 40-ak vrsta bazge, o kojih je najrasprostranjenija crna bazga, dok je ova samonikla, od koje ćemo raditi čaj i sirup, najčešće u obliku stabla čije deblo naraste 80 do 100 centimetara u vlažnom tlu, često uz obale potoka i rijeka.
Rodna je to biljka koja po stablu dade 20 do 30 kilograma ploda, rađati počne već druge godine nakon sadnje. Cvjetovi bazge su mirisni, privlače pčele i druge insekte koji ih oprašuju. Nakon cvatnje, razvija bobice koje su najčešće crne ili crvene boje, ovisno o vrsti. Bobice bazge su jestive, iako neke vrste imaju bobice koje su otrovne ako se konzumiraju sirove. Crna bazga (Sambucus nigra) ima jestive bobice koje se koriste u kulinarstvu i tradicionalnoj medicini kao lijek protiv anemije.
Zovi ili bazgi su se odvajkad pripisivala ljekovita svojstva, ne bez razloga. Bobice bazge su bogate antioksidansima i vitaminom C. Još u prvim stoljećima nove ere, bazga se koristila u medicini kao lijek protiv upala, probavnih tegoba, bolesti dišnih puteva i astme, reume, i kao čistač organizma od toksina. U tradicionalnoj medicini olakšava simptome prehlade, kašlja i alergija.
Sirup od bazge često se koristi kao prirodni lijek za prehladu i gripu. U kozmetičkoj industriji bazga služi za izradu losiona, krema i drugih proizvoda za njegu kože
Svaki dio biljke se u pučkoj medicini koristio za stanovite smetnje - korijen protiv zmijskog ugriza, listovi za obloge kod opeklina, ugriza psa i čireva, kora protiv žutice, cvjetovi kao antioksidans i analgetik. Teško je i nabrojiti sva olakšanja koja se kriju u tom, pomalo neuglednom drvu, ali čudesnih sitnih cvjetića nezaboravnog mirisa.
Zanimljivo je da, uz silna ljekovita svojstva, bazga može biti i otrovna - njeni nezreli prodovi, lišće i drvenasti dijelovi ne smiju se konzumirati bez prokuhavanja.
Mašta naroda je bezgranična - vjerovalo se da ogrlica od grančice bazge izrezane na devet jednakih dijelova štiti od epileptičnih napada. Još jedno vjerovanje je uvriježeno u našim narodima - tko ošteti drvo bazge, čeka ga teška sudbina
Čaj od bazge je možda najjednostavniji način čuvanja i konzumiranja ove vrijedne biljke. Odličan je, ne samo za odrasle, već i za malu djecu koja često pobolijevaju, a najčešće vole okus i miris zove pa neće bježati od napitka koji im može olakšati infekcije dišnih puteva i simptome prehlade ili gripe.
Majka priroda je brižna - bazga cvate upravo u vrijeme kada većina ljudi osjeća pojačane simptome različitih alergija i upravo bazga, čaj ili sok od njenih cvjetova, olakšava te naporne tegobe i poboljšava kvalitetu naših života
Bazgu za čaj ćemo osušiti tako da cvjetove naberemo i objesimo na propuhu prema dolje. Suše se relativno brzo, a kod sušenja je važno da zadrže svoju žućkastu boju. Kada se osuše, samljet ćemo ih i čuvati u tamnim staklenkama na tamnom mjestu. Suhi cvjetovi bazge se mogu čuvati do 12 mjeseci. Ako slučajno potamne ranije, nisu više za konzumaciju, radije ih bacite.
Jednu čajnu žličicu suhih cvjetova, prelit ćemo s 2 dcl vruće vode i ostaviti 10 do 15 minuta da bazga pusti vrijedne sokove svoje. Čaj možemo zasladiti medom ili kombinirati s đumbirom za slasniji okus ili kao dio rituala pripreme kojim prizivamo opuštanje i iscjeljenje.
Sok od bazge je nešto kompliciraniji za izradu, ali ne previše - dugotrajan je osvježavajući napitak kojeg možemo konzumirati razrijeđenog s vodom ili kao sastojak osvježavajućih ljetnih koktela, čiji recept ćemo navesti niže.
Cvjetovi se beru kada su u punom cvatu, za sunčanog dana, kako bi latice bile potpuno raširene s obiljem peluda za ukusne sirupe. Nekakvo nepisano pravilo je da se na deset grozdova cvjetova baze koristi jedna litra vode pa će ovaj recept biti za 4 litre soka od bazge.
Sastojci:
1. 30 cvjetova bazge
2. 3 litre vode
3. 3 kg šećera
4. 3 limuna
5. 4 dkg limunske kiselina
Na laganoj vatri otopimo šećer u vodi i pustimo da se ohladi. U tu mješavinu ćemo potopiti cvjetove bazge s limunskom kiselinom i limunom izrezanim na ploške. Limun treba biti neprskan jer se koristi i njegova aromatična kora. Tako pripremljena otopina treba odstajati na tamnom i hladnom mjestu 24 sata.
Drugi način pripreme je bez kuhanja. Sve sastojke, osim šećera, promiješamo i ostavimo tekućinu da odstoji 24 sata na tamnom i hladnom mjestu. Potom dodamo šećer, dobro promiješamo i ostavimo još 24 sata.
Idući korak je temeljito cijeđenje tekućine. Dobiveni sirup ćemo uliti u boce, prethodno sterilizirane u pećnici, piti i čuvati na tamnom mjestu do godine.
Hugo je vrlo popularan koktel koji je u posljednjem desetljeću stigao iz Italije i osvojio naše koktel barove. Osnovni sastojak je sirup od bazge:
1. 2 žlice sirupa od bazge
2. 1,5 dcl pjenušavog vina (može prosecco ili malvazija)
3. 1 dcl mineralne vode
4. limun ili limeta
5. par listića mente
6. led
Pomiješajmo bazgu, vino i led. Napunimo čašu do vrha mineralnom, ukrasimo limunom i listićima mente. Jednostavno i ukusno.
Zdravi bili! Guštajte!
Prijavi se
Prijavi se
Prijavi se
Apartmanija.hr prijava
