Puno nas, uz pružanje ugostiteljskih usluga u domaćinstvu, stalno zaposleno drugdje. Kako uskladiti sve obveze u ljetnim mjesecima ako nam je gostoprimstvo dodatni posao?
Statistike za Hrvatsku nemamo, ali one prekogranične pokazuju da polovicom i više smještajnih objekata upravljaju ljudi kojima je to sporedan izvor prihoda. Popunjavanje kućnog budžeta iznajmljivanjem kuća za odmor i apartmana tako nije samo navada u nas Hrvata, već to se radi diljem svijeta.
Često se odlučujemo na stavljanje druge nekretnine u pogon iz različitih razloga iako imamo stalan posao. Nekima od nas je to ulaganje, zalog u budućnost. Neki tako spašavaju naslijeđene kuće i stanove od propadanja. Neki se žele okušati u nečem novom pa iskorištavaju priliku koju im vlasništvo dodatne nekretnine u turističkim mjestima nudi. Neki jednostavno popunjavaju kućni budžet jer se u Hrvatskoj od samo jedne plaće rubno živi
Dok još samo sjedimo za svojim ekranima i upravljamo oglasima smještaja, komuniciramo s gostima, popunjavamo kalendare rezervacija i vodimo evidenciju akontacija, posao je relativno lagan. A onda počne sezona. Stižu prvi gosti, kreće brza izmjena izlaza i ulaza. Uz sto drugih obaveza.
Naš angažman se značajno pojača, fizičko prisustvo postaje obveza. Ako smo pametnom bravom riješili pitanje dočekivanja gostiju i ispraćaja, opet moramo sve očistiti i oprati između gostiju i pripremiti za novog gosta. Stvoriti ugođaj na temeljima dobrog gostoprimstva, radi skupljanja dobrih recenzija i dojmova turista.
Nije jedan iznajmljivač odustao od iznajmljivanja jer mu je sezona iscijedila mišiće dobre volje iz tijela. Trka u opremanju higijenskih potrepština, pranje i peglanje ručnika i posteljina, pozivi da nešto ne valja, pozivi radi preporuka, pozivi jer fali wc papira, čišćenje kuća i apartmana, paralelno s vođenjem kalendara rezervacija, naplatom, uopće financija, sve to uz stalni posao može biti izuzetno stresno i naporno za naše živce, zdravlje i osjetila.
Postoji li recept za preživljavanje sezone ako nam je iznajmljivanje tek dodatan izvor prihoda?
Postoji i prvi korak je najteži. Jer moramo sebi priznati da ne možemo sve sami. Koje sve poslove možemo nekome ustupiti pa da pri tom preživimo sezonu uz maksimalno ostvarene prihode?
Turizam bez tehnologije ne bi izgledao ovako kako danas izgleda. Još bismo stajali s natpisima uz cestu, a gosti bi pristizali tek nakon dolaska u destinaciju. Prije svega, tu su internetski oglašivači smještaja koji rade velik posao promocije našeg objekta, što bismo inače morali raditi sami.
Ali to nije jedina prednost tehnologije i interneta koja se može iskoristiti za lakše poslovanje u turizmu. Brojni su sustavi upravljanja objektom - PMS i Channel Manager softveri koji odrađuju posao umjesto nas - konkretno, sinhroniziraju oglase i kalendare rezervacija na različitim kanalima oglašavanja, šalju gostima poruke i uspostavljaju komunikaciju koja može generirati bolje iskustvo i zadovoljstvo gosta. Smanjuju mogućnost pogreške i overbookinga koje se lako dogode kada smo razbacani na sto strana.
Tu su i pametni sustavi, poput spomenutih pametnih brava ili upravljanja klima-uređajima na daljinu, različite funkcije pametnog upravljanja uređajima u smještaju, zbog kojih možemo sebi uštedjeti putovanje do smještajnog objekta i priuštiti si miran san jer ćemo lako moći provjeriti što se u smještaju događa bez fizičke prisutnosti. Podesiti temperaturu ili isključiti zaboravljeni uređaj. Pametni sustavi su cijenom sve dostupniji i malo su ulaganje za vrijeme i mir koje nam donose.
Nitko to ne može očistiti bolje od nas, slažemo se. Još jedan problem leži i u tome što su cijene čišćenja otišle u nebo, upravo zato jer je teško pronaći kvalitetne ljude s kojima bismo podijelili ovaj segment posla.
Besprijekorna čistoća smještaja je osnovni preduvjet za uspješno bavljenje turizmom. Ali, ako ne probamo i ne pružimo nekome šansu da nam pomogne u ovom izuzetno zahtjevnom dijelu posla, pregorjet ćemo. Kvaliteta našeg rada će opasti i to može samo rezultirati lošim ocjenama i nezadovoljnim gostima
Ne moramo nužno svaki put posao čišćenja i pranja prepustiti profesionalcu, ali imati pouzdane osobe koje nam mogu pomoći po potrebi je mudro i korisno za uspjeh našeg dodatnog posla.
Onaj prašak za pranje rublja je na akciji, zašto ne kupiti odmah nekoliko paketa? Ili toaletnog papira, koji je također na popustu, jer ne znamo na što gosti troše toliko tog papira, nestaje kao magla, trebali bismo imati tvornicu papira?!
Ako sve kupujemo u posljednji čas i kad nam baš to treba, bit ćemo u stalnoj jurnjavi za potrepštinama koje inače ostavljamo na raspolaganje gostima. Naši troškovi će, također, biti viši. Najbolje bi bilo kada bismo u samom smještaju imali prostor za pohranu tih potrepština - ostavu ili barem ormar koji je, naravno, pod ključem i gdje čuvamo zalihe potrošnog materijala. Idealno, kupljenih na akcijama.
Stvaranje zaliha je temelj dobre organizacije. Kada planiramo vrijeme, teško će nam se dogoditi da nečega gostima manjka jer ne stižemo obaviti sav posao koji nas oko iznajmljivanja (pored stalnog posla) čeka.
Planiranje objava na društvenim mrežama, uvođenje protokola kojeg ćemo se pridržavati kod check-in i check-outa gostiju, protokol za dijeljenje informacija gostima… sve su to naše obveze koje su temelj dobrog domaćinstva. Ono u našem slučaju podrazumijeva izravan kontakt s gostom, čak i ako živimo daleko od objekta.
Samo zadovoljan domaćin ima zadovoljne goste. Naša se nervoza vidi i kad je sami nismo svjesni. Olakšajmo si posao i ne dopustimo da je gost osjeti
Iskoristimo li sve prednosti tehnologije, povjerimo li dio posla drugima (jer sami teško možemo stići sve) i isplaniramo li ključne korake kod pripreme smještaja i komunikacije za prihvat novih gostiju, možemo izbjeći stres u ljetnim mjesecima.
“Jedva čekam da svi odu” ili “jedva čekam jesen” i dalje si povremeno možemo dopustiti. ;-)
Molimo, odvojite sekundu svog dragocjenog vremena za anoniman odgovor na jedno pitanje kako bismo ubuduće znali koliko nas je domaćina uz drugi stalan posao.