Domaći turizam je prilika za razvoj inovativne turističke ponude i produljenje sezone

Činilo se da ljeto neće proći nikada, ali, ipak, jesen je nevoljko dovukla svoje teške kofere - tmaste oblake natopljene kišnim kapima. Ritam godišnjih ciklusa je neizbježan pa turističku sezonu 2022. polagano spremamo u ladice uspomena ili zaborava.

Dugačkim, i one kraćim, ulicama naših turističkih destinacija sada ne odzvanja žamor ljudi, već zavija bura. Je li to kraj zbrajanju dolazaka i noćenja? Naravno da nije. Uvijek će se pronaći poneki ljubopitni turist koji radije stiže u mirnija vremena, bez čuvenih ljetnih gužvi i napumpanih cijena, a tu su i domaći turisti koji gađaju spajalice da bi konačno posjetili mjesta unutar svoje domovine.

I baš oni, domaći turisti, fokus su napora za produljenje turističke sezone, premda ih se ne smije zanemariti ni u koje doba godine. Snažan domaći turizam se smatra temeljem održivog razvoja turizma. Zašto je to tako?

Put u središte svoje zemlje

U pandemiji smo imali priliku svjedočiti vrijednosti domaćeg turističkog prometa. U vrijeme ograničenja kretanja među zemljama, domaći turizam je spašavao sektor. To je možda manje bilo vidljivo kod nas jer su restrikcije bile labave pa smo i u pandemijskim sezonama uspjeli ostvariti značajan promet stranih turista. Međutim, zemlje koje su zatvorile svoje granice, uvelike su se oslanjale na domaći turizam, poput, recimo, Australije, koja bilježi pojačan domaći turistički promet i u ovoj godini za 29% u odnosu na isto razdoblje 2019., ili sjevera Njemačke gdje su domaći turisti ostvarili 97% od ukupnog broja noćenja u 2020.

Upravo pandemijska zbivanja na turističkom tržištu su domaćem turizmu zakačila epitet održivosti. U kojoj mjeri domaći turistički promet jamči održivi razvoj turizma?
 

Domaći turisti su promotori domaćih destinacija i turističkih proizvoda

Postoji li bolji način od promocije destinacije i njenih atrakcija od svjedočanstava ljudi koji su mjesto već posjetili? Domaći turizam je idealan za promociju manje razvikanih mjesta i turističkih proizvoda. Kako procijeniti atraktivnost turističke ponude, nego kroz doživljaj domaćih turista? U tom smislu, domaći turist, neka nam ne zamjeri, je pokusni kunić.
 

Sve čuvene manifestacije i lokalne atrakcije su prvo posjetiti domaći turisti, a tek potom one dobiju međunarodno priznanje. Stoga su događanja izvan sezone i promocija lokaliteta. koji još nisu dobili pažnju stranih turista. izvrsna prilika za provjeru privlačnosti ponude i vrijednosti koju turist može dobiti za novac

Domaći turist također fotografira, objavljuje na društvenim mrežama, prenosi usmene i pismene recenzije turističkih proizvoda pa je, samim time, informacijski ured, turistički vodič i ambasador hrvatskog turizma.
 

Domaći turist je neformalan i neslužben ured za informiranje koji pruža neposredne informacije, koje nisu ušminkane, već autentične, dostupne i besplatne u svakom trenutku zainteresiranim potencijalnim gostima

Primjer za takvu promociju i informiranje stranih turista su Facebook grupe i forumi, poput onog TripAdvisora, gdje stranci u potrazi za relevantnim informacijama o destinacijama koje bi možda u budućnosti posjetili, traže pomoć lokalaca i turista koji su već iskusili doživljaje te destinacije.
 

Domaći turizam kao ispit tolerancije i gostoprimstva

Premda vjerujemo kako smo posebni s količinom različitosti unutar granica naše domovine, činjenica je da su mnoge zemlje na svijetu slične. Nikada to nije identičan jezik, mnogo je dijalekata, nikada istovjetna kultura, jednaki resursi ili životni standard.

Različitosti unutar jedne zemlje se često suprotstavljaju, a tolerancija se razvija upoznavanjem tih različitosti i poštovanjem drugačijeg govora, kulture, načina življenja. Turizam, sam po sebi, je prilika za širenje vidika i izgradnju tolerancije među nacijama. Jednako funkcionira i na domaćem terenu - mogli bismo čak reći da se na domaćim turistima vježba gostoprimstvo, otvorenost i tolerancija.
 

Domaće turiste je teže zadovoljiti - stranci koji stižu u nepoznatu zemlju znatiželjniji su i sve im se čini nepoznatim i novim, dok domaći ljudi najčešće već ponešto znaju o mjestu koje posjećuju pa ih nije lako oduševiti. I baš zato je domaći turizam ispit gostoprimstva i izazov u kreiranju inovativnih turističkih proizvoda

S druge strane, domaći turist osjeća pripadnost destinacijama u svojoj državi i pokazat će veće poštovanje prema povijesnim i kulturnim atrakcijama, nego što će to učiniti stranci kojima je to samo još jedna zanimljivost koju vide u životu. Kroz oči domaćih turista, domaćini lakše shvaćaju vrijednost vlastite destinacije i turističke ponude. Te uzajamne spoznaje grade integritet jedne nacije.


 

Ekonomski benefit i negativni aspekt

Domaći turizam je pokretač gospodarskog razvoja malih lokalnih zajednica. Turizam malih gradova se razvija iz ponude kreirane za domaće turiste i doprinosi raznolikosti gospodarskih aktivnosti. Raznolikost gospodarskih aktivnosti povećava prihode i stvara nova radnja mjesta. Lokalna zajednica razvija toleranciju, jača integritet i imidž destinacije. Sve to utječe i na razvoj infrastrukture - uređenje javnih površina, cesta, poboljšanje rasvjete, vrjednovanje i očuvanje kulturne, prirodne i povijesne baštine.
 

Novac zarađen u zemlji se vraća nazad u lokalno gospodarstvo

No, postoji li išta na ovom svijetu sasvim bijelo ili sasvim crno? Naravno da domaći turizam ima i svoje negativne aspekte. Potrošnja domaćih turista je značajno niža od potrošnje stranih. Prilikom odabira destinacije, domaći će turist češće odabrati bliže mjesto radi uštede vremena i novca.

Koliko je nas, koji nismo iz Slavonije, posjetilo našu najplodniju regiju?

Kako bi uštedjeli, domaći turisti će rjeđe kupovati kod lokalnih proizvođača, češće se hraniti po stranim trgovačkim centrima, nego što je to slučaj s inozemnim turistima koji žele na sve načine opipati puls destinacije. Stoga je možda prvi korak ka jačanju domaćeg turizma, osvješćivanje domaćih turista o važnosti kupovine proizvoda od malih lokalnih proizvođača, realizacije izravnih rezervacija smještaja, prehrane na OPG-ovima, i sl. 

Zatim pravac u Slavoniju na čobanac! Zna li tko gdje je najfiniji?