Može li Gorska Hrvatska zahvaljujući snijegu i niskim temperaturama razviti zimski oblik turizma? Koliko u prosjeku troše turisti u zimskoj sezoni u Europi? Kakav pristup razvoju turizma trebamo želimo li iskoristiti potencijal snijega?
Snijeg i turizam u Hrvatskoj su još uvijek dva oprečna pojma. Navikli smo da turizam u Hrvatskoj sačinjava nekoliko ljetnih mjeseci u kojima turistima nudimo more uz ponešto popratnog sadržaja. Kada ne bismo imali more, trebali bismo razvijati neke druge sadržaje, a koji bi bili bazirani na mnogim prirodnim bogatstvima koje imamo.
Iako snježne padaline nisu učestale u čitavoj Hrvatskoj, Gorski Kotar i Lika itekako se mogu pohvaliti mnoštvom snježnih dana i obilnim snijegom. Iako taj snijeg u očima mnogih žitelja Hrvatske predstavlja problem, činjenica je da na snijegu možemo graditi novi oblik turizma. No, zimski turizam donosi nekoliko važnih smjernica koje su važne za uspješne turističke rezultate. Evo koje su:
Istraživanja pokazuju kako zimski turisti manje brinu oko financija i spremni su trošiti više novca na destinaciji. No, novac sasvim sigurno neće trošiti bez kontrole, već su spremni platiti kvalitetu usluge koju dobivaju. Prema istraživanjima, prosječan turist na zimovanju tjedno troši oko 1.000 eura, što je svota koja nadmašuje potrošnju turista ljeti.
Važno je naglasiti kako turisti u ljetnim mjesecima mogu uštedjeti na raznim užicima, dok je zimi priča malo drugačija. Naime, da bi turisti koristili more ne trebaju platiti ništa, dok za skijalište i žičare trebaju izdvojiti značajan novac. Nadalje, ljetni turisti mogu se rashladiti u klimatiziranom apartmanu, dok će zimski turisti zagrijavanje potražiti u saunama i jacuzzijima – koje, dakako, trebaju nadoplatiti.
Za razliku od mora na koje možemo nagurati milijune turista istovremeno, na skijalištima je kapacitet ograničen i puno manji. Skijališta imaju ograničene površine, ograničen broj mjesta na žičarama, ali i ograničen broj popratnog sadržaja. Isto tako, turisti se ne mogu skijati na svakome mjestu, već skijaške staze trebaju biti kvalitetno uređene – pa ih je puno manje, nego mjesta za kupanje na moru.
Lako se može zaključiti kako fokus zimskog turizma ne smije biti na kvantiteti, već na kvaliteti. Srećom, turizam u Kontinentalnoj Hrvatskoj već je godinama fokusiran na kvalitetu ponude i primarni cilj iznajmljivača je gradnja atraktivnih kuća za odmor u kojima se gosti osjećaju savršeno u svakom trenutku. Mnoge kuće za odmor opremljene su dodatnim sadržajem poput jacuzzija, sauna i bazena, a upravo je to smjer u kojem se treba graditi zimski turizam u Hrvatskoj.
Zanimljivo je vidjeti kako u Hrvatskoj postoje dvije vrste ljudi – oni koji obožavaju snijeg i oni koji ga mrze. Želimo li razvijati zimski turizam u Hrvatskoj moramo snijeg početi promatrati kao priliku za razvoj novog i boljeg turizma. Nažalost, snijega u Hrvatskoj baš i nema puno, a uglavnom se zadržava samo u gorskim predjelima Hrvatske.
Snijeg nam definitivno nudi priliku za razvoj zimskog turizma, koju trebamo objeručke prigrliti. Nemojmo zaboraviti kako Hrvatska ima predivne prirodne atrakcije koje su posebno zanimljive u zimskim danima. Primjerice, Plitvička jezera izgledaju neodoljivo zimi kad se slapovi zamrznu i tvore jedinstvene ledene skulpture. Kako Plitvice nisu jedina atrakcija u Gorskom dijelu Hrvatske, prilike za razvoj zimskog turizma itekako ima.
Prošla je godina pokazala kako je zimski turizam u Hrvatskoj itekako ovisan o prirodnome snijegu. Nažalost, to je problem koji trebamo riješiti pametnim investiranjima u topove za proizvodnju umjetnog snijega koji će moći stvoriti uvjete za skijanje tijekom više mjeseci. Snijeg je u konačnici odlična prilika za razvoj zimskog turizma u Hrvatskoj, no prepreka je još uvijek mnogo. Želimo li u zimskim mjesecima dovesti kvalitetne goste koji su spremni potrošiti značajan novac u Hrvatskoj – moramo krenuti u realizaciju strategija kvalitetne turističke ponude.
Prijavi se
Prijavi se
Prijavi se
Apartmanija.hr prijava
