Paušal za privatne iznajmljivače će biti viši, uvjeti za (re)kategorizaciju smještaja još nepoznati

U petak, 6. srpnja, netom prije ljetnog raspusta Sabora, usvojen je Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o ugostiteljskoj djelatnosti.

Podsjetimo se najvažnijih izmjena koje donosi novi Prijedlog koji je bio na Javnoj raspravi do 2. lipnja:

 

• Usklađivanje standarda smještajnih objekata za privatne iznajmljivače koji su Rješenje o odobrenju pružanja ugostiteljskih usluga u kućanstvima ishodili prije 1. rujna 2007. godine, prema tada važećem Pravilniku o razvrstavanju i kategorizaciji. Usklađivanje nije obvezno i provodit će s u periodu od nekoliko idućih godina, a domaćini koji ne podnesu zahtjev za usklađivanje, izgubit će pravo na kategorizaciju te će moći nastaviti pružati uslugu smještaja bez oznake kvalitete, odnosno zvjezdice.

 

• Osim specijalnih bolnica i lječilišta, i druge zdravstvene ustanove, trgovačka društva za obavljanje zdravstvene djelatnosti i zdravstveni radnici koji samostalno obavljaju zdravstvenu praksu, imat će mogućnost obavljanja ugostiteljske djelatnosti sukladno posebnim propisima koji reguliraju zdravstvenu zaštitu.

 

• Za iznajmljivanje objekata za robinzonski smještaj neće više biti nužno otvarati obrt ili tvrtku, već će biti moguće pružati ovu vrstu usluge u kućanstvu i na obiteljskom poljoprivrednom gospodarstvu.

 

• Privatni iznajmljivači smještaja će svojim gostima moći pružati samo uslugu doručka, ne i ostalih obroka, odnosno pansiona i polupansiona, kako je bilo do sada i za što su morali zadovoljiti posebne uvjete.

 

• Uvode se blaže novčane kazne kod nepravilnosti utvrđenih inspekcijskim postupkom, uz mogućnost uklanjanja isti uz opomenu i bez daljnjih sankcija.

 

• Ukida se članak kojim se boravak do 15 članova uže obitelji u smještajnom objektu ne smatra ugostiteljskom djelatnošću, takvim se više neće smatrati smještaj za sezonske i terenske radnike.

Saborski zastupnici su, sa samo 3 glasa protiv i 14 suzdržanih, prihvatili sve odredbe Prijedloga zakona, a primjedbe, prijedloge i mišljenja će uputiti predlagatelju kojeg tek čeka priprema Konačnog prijedloga Zakona o ugostiteljskoj djelatnosti.

Nema sumnje da Ministarstvo turizma ostaje pri daljnjem ograničavanju privatnih poduzetnika u turizmu i insistira na upletanju u tržišno natjecanje u čemu se domaća ponuda privatnog smještaja pokazala izvrsnom.

Hrvatski domaćini među najboljima na svijetu

U siječnju ove godine, Booking.com je objavio rezultate prema kojima se Hrvatska našla na 2. poziciji po ocjenama gostiju u konkurenciji od 218 zemalja čitavog svijeta. Ispred nas je Italija, a mi joj pušemo u vrat s 25.000 nagrađenih objekata u privatnom smještaju i prosječnom ocjenom smještaja 9 od maksimalnih 10 bodova. Prema broju nagrada smo na 6. mjestu, što je dovoljan pokazatelj kvalitete apartmana, stanova i kuća za odmor u Hrvatskoj, i bez uvođenja novih pravilnika.
 

Kvailtetu i standard hrvatskog privatnog smještaja uvjetuje tržište, a ne zakoni i pravilnici.

Kakvi nas novi Pravilnici očekuju i koje uvjete ćemo morati zadovoljiti za rekategorizaciju smještaja, tek ćemo saznati. Nakon stupanja novog Zakona o ugostiteljskoj djelatnosti na snagu, ministar je dužan u roku od 30 dana donijeti nove Pravilnike o razvrstavanju i kategorizaciji objekata u kojima se pružaju ugostiteljske usluge u domaćinstvu.

Najava povećanja paušala privatnih iznajmljivača

O većim iznosima paušalnog poreza na dohodak kojeg plaćaju privatni iznajmljivači, šuška se dugo. Gdje ima dima, obično se pronađe i plamen, a taj plamen je zapalio Željko Lovričević, član radne porezne skupine, koji je nedavno izjavio kao su privatni iznajmljivači subvencioniraniji od studenata te kako "nema potrebe da ih se brutalno porezno favorizira". Mediji prenose kako se radna skupina, koja priprema još jednu poreznu reformu, složila da je paušal nizak te će Vladi predložiti povećanje koje bi na snagu trebalo stupiti već od 1. siječnja iduće godine.

Ministar financija Marić je podsjetio kako je paušal jednak od 2005. godine, zaboravljajući pri tom činjenicu da je tih godina bilo oko 50.000 privatnih pružatelja usluge smještaja, dok nas je danas gotovo dvostruko više, preko 90.000, što znači i značajan priljev novčanih sredstava u državnu blagajnu.


 

Izražena sezonalnost domaćeg turizma nije jamstvo ujednačenih godišnjih prihoda i većina privatnih iznajmljivača krpa kućni budžet pružanjem usluge smještaja. Tržište zasićeno ponudom, traži konstantna ulaganja u smještajni objekt i kvalitetu ponude, stoga veća porezna opterećena sigurno neće biti dočekana s odobravanjem među domaćinima.  

Povećanje boravišne pristojbe, insistiranje na visokom PDV-u u turizmu te uporno uspoređivanje fizičkih osoba koje pružaju turističke usluge s obrtima i tvrtkama, koje imaju porezne olakšice na ulaganja, moglo bi se pogubno odraziti na nerazvijene i raseljene krajeve Lijepe naše, krajeve u kojima nastojimo potaknuti razvoj održivog turizma i malo obiteljsko poduzetništvo što je ključno za oporavak gospodarstva i ujednačen ekonomski razvoj Hrvatske.