Kako privatni iznajmljivači mogu doprinijeti razvoju kulturnog turizma?

Pojam kulturni turizam sve češće označava konferencije i forume privatnog smještaja te smo manje-više svi upoznati s njegovim značenjem. Ne, naravno, to se ne odnosi na kulturno ophođenje s gostom, iako je briga o gostu i dobrodošlica važna odrednica za dobro poslovanje u turizmu. Što je kulturni turizam?

Kulturni turizam je, prema definiciji, selektivni oblik turizma koji se odnosi na sva ona putovanja izvan mjesta boravka koja su motivirana zanimanjem za kulturu, odnosno povijest, umjetnost, tradiciju ili, općenito, način života u određenoj destinaciji.

Što sve kulturni turizam obuhvaća?

Kad pričamo o kulturnom turizmu, većina nas zamišlja posjećivanje muzeja, izložbi i koncerata ili obilaženje povijesnih lokacija i arhitektonskih dostignuća na pojedinoj lokaciji. No, premalo smo svjesni koliko je taj pojam širok te kako je i izgovorena riječ kulturno naslijeđe pa je, kao takva, zanimljiv turistički proizvod. Kulturna baština je sve ono od čega je satkan duh našega grada ili mjesta, sve ono što se može pokazati ili prepričati. Tako nastaju kulturne atrakcije.

Turist može posjetiti destinaciju s namjerom da vidi ili doživi turističku atrakciju, on ju može konzumirati usput ili se to može dogodili slučajno. No, za nas, privatne iznajmljivače, je važno da tu atrakciju prepoznamo, adekvatno vrednujemo, njegujemo, i prezentiramo na atraktivan i razumljiv način.
 

Akcijski plan razvoja kulturnog turizma

S obzirom na činjenicu da kulturni turizam više nije individualna pojava, već globalni fenomen, Institut za turizam je u 2015. godini izradio Akcijski plan razvoja kulturnog turizma. Akcijski plan je naručilo Ministarstvo turizma RH u sklopu aktivnosti realizacije Strategije razvoja turizma RH do 2020. godine. Važni proizvodi kulturnog turizma definirani ovom strategijom su:

• urbani turizam
• turizam baštine
• turizam događanja
• kreativni turizam
• vjerski turizam

Prema procjenama i statistikama, čak 40 posto svih putovanja na međunarodnoj razini sadrži u svojoj ponudi i komponente kulturnog turizma. Procijenjeno je da kultura motivira čak 530 milijuna svjetskih putovanja. Ovaj segment turizma je nekada bio namijenjen gostima više platežne moći, no danas, s općim rastom obrazovanosti i dostupnosti informacija, kulturni turizam je sve rašireniji.

To potvrđuje i istraživanje TOMAS koje je u Hrvatskoj provedeno još 2008. godine, a čime je potvrđeno da su kulturne znamenitosti i događanja osnovni motivi dolaska gostiju kod nas, i to ponajviše kod turista ispod 29, kao i kod osoba iznad 50 godina. Kulturna baština utječe na odabir destinacije unutar Hrvatske kod trećine gostiju. Ovdje je važno naglasiti da gosti visokom ocjenom označavaju zadovoljstvo prezentacijom kulturne baštine dok je dosta niža ocjena zadovoljstva gosta za raznolikost kulturnih manifestacija.

Isto istraživanje pokazuje trend u razvoju kulturnog turizma gdje sve više gostiju traži iskustvo, odnosno doživljaj koji nastaje njihovim sudjelovanjem u različitim kreativnim ili proizvodnim radionicama i tečajevima.
 

Stoga možemo zaključiti da je jedno od vrlo važnih obilježja kulturnog turizma da potiče kulturne aktivnosti u destinaciji

Studija slučaja dubrovačkih luksuznih vila iz 2015. godine pokazuje da se dodatna smještajna ponuda i aktivnosti koje se naplaćuju svode na najam automobila, jahti i glisera, organizaciju izleta i sportskih aktivnosti posredstvom turističkih agencija, usluge prijevoza i, eventualno, najam dodatnog osoblja. Iako ovo nije reprezentativni uzorak koji bi se mogao primijeniti na sveukupnu ponudu privatnog smještaja u Hrvatskoj, svi smo vrlo dobro svjesni kako je ovakva dodatna ponuda manje-više svugdje slična te kako nam nedostaje kreativnosti i kulturne osviještenosti.

Infografika prikazuje stavove javnog sektora o razvoju kulturnog turizma, odnosno nedostatcima i prioritetima čije bi identificiranje ubrzalo razvoj ovog segmenta. Izvor podataka je i Akcijski plan razvoja turizma, Instituta za turizam iz 2015. godine. Iz navedene statistike je jasno kako većina dionika kao glavni nedostatak navode nedovoljnu suradnju kulturnog i turističkog sektora. Visoko na listi prioriteta se nalaze poticanje privatnog poduzetništva te educiranje na svim razinama.
 

Značenje razvoja kulturnog turizma za privatne iznajmljivače

Iako je privatni smještaj mahom obiteljski posao i često se naziva obiteljskom smještajem, to je tradicija koja bi se trebala početi mijenjati. Obiteljski turizam nužno ne isključuje kulturni turizam, niti bilo koji drugi segment turizma, ali u našem podneblju, prije svega, podrazumijeva mir, sunce i more. To je ono što moderni turistički pravci ne osporavaju, ali današnji gosti traže puno više od toga.
 

Oslanjajući se na sunce i more, nećemo produljiti sezonu, a dulja popunjenost je ono za čime svi čeznemo. Kulturni turizam je jedan od sastojaka recepta za dulju sezonu

Poticanje razvoja kulturnog turizma je zamišljeno kroz niz mjera koje označavaju privatni smještaj kao popratni turistički sadržaj kojeg je potrebno dodatno razvijati i usmjeravati.

Za to su predviđene brojne edukacije kojima bi se provodilo obrazovanje pružatelja usluga smještaja o kulturnim vrijednostima destinacije i oplemenjivanje smještajne ponude u smjeru brendiranja smještaja. Takve edukacije se već pohađaju iznajmljivači na Lošinju – otoku vitalnosti, u Splitsko-dalmatinskoj županiji, i drugdje.
 

Privatni iznajmljivači kao važni dionici razvoja kulturnog turizma

Sve je veći naglasak i na nužnost umrežavanja svih subjekata u turizmu kako bi domaći turistički proizvod bio konkurentniji na svjetskom tržištu. Jednako je i s kulturnim turizmom gdje je velika važnost umeržavanja na lokalnoj razini. Primjeri dobe prakse su aktivnosti nekih od udruga iznajmljivača privatnog smještaja. Udruga Moja Šolta je objavila prezentacijsku mapu, namijenjenu gostima, ali i iznajmljivačima, kojom ističe sve vrijednosti destinacije te educira i poziva na produljenje sezone i oplemenjivanje smještajne ponude. Mapa je predstavljena na 2. Forumu obiteljskog smještaja kao primjer dobre prakse. Primjerak Mape Moja Šolta možete pogledati ovdje.

Mnogi iznajmljivači, u sklopu svoje smještajne ponude, nude i suvenire iz kućne radinosti, enološke i gastronomske proizvode, te i na taj način podižu kulturnu ponudu destinacije. Svaki takav napor u sprezi s ostalim subjektima u turizmu, značajan je korak ka razvoju kulturnog turizma.

Što sve iznajmljivač može uključiti u smještajnu ponudu kako pomogao razvoju kulturnog turizma te tako pomogao očuvanju kulturne baštine:
 

• povezivanje s kolegama iznajmljivačima, kulturnim ustanovama i organizacijama unutar destinacije
• educiranje o kulturnim atrakcijama u našoj destinaciji
• informiranje gostiju o kulturnim atrakcijama unutar destinacije
• podržavanje rada lokalnih udruga čije su aktivnosti usmjerene ka očuvanju i promociji baštine
• pomoć u organiziranju radionica i tečajeva čija je svrha očuvanje i promocija kulturne baštine destinacije

Koliko smo zapravo svjesni važnosti kulturnog turizma, ne samo kao dodatka našoj smještajnoj ponudi, već i kao alata za očuvanje kulturne baštine i tradicije koji se ne smiju prepustiti zaboravu?

Napomena: Naslovnu fotografiju je snimio Jadran Kale, etnolog Muzeja grada Šibenika i Sveučilišta u Zadru. To je fotografija bunje, poljskog skloništa građenog u tehnici suhozida, s otoka Oruta u šibenskom arhipelagu. Više o  suhozidima, koji su značajno kulturno nasljeđe, možete pročitati na stranicama Dragodida. Projekt Dragodid je inicijativa za proučavanje i prakticiranje narodnog graditeljstva na našem kršu. Glavne aktivnosti su organizacija suhozidnih graditeljskih radionica i popularizacija suhozidne tehnike gradnje. Suhozidne radionice su izuzetan način za uključivanje svih zainteresiranih pojedinaca u akcije očuvanja kulturne baštine. Informacije na: dragodid.org.